Da li Slush'D BiH može uspjeti prema finskom modelu?

Pošto je nedavno održan Slush'D u Bosni i Hercegovini, istraživali smo malo bombastične naslove “BiH ima priliku kopirati finski model uspjeha” i slične, željeli smo objetivno, kao treća strana dati osvrt i realno mišljenje o cijeloj priči.

Slush'D je regionalna verzija čuvenog finskog startup festivala Slush, koji je postao globalni fenomen u svijetu tehnologije, inovacija i poduzetništva. Dok Slush'D pokušava donijeti duh finske uspješnice u regione jugoistočne Evrope, postavlja se pitanje: može li ovaj format uspjeti u Bosni i Hercegovini kao što je uspio u Finskoj? Slush'D inicijativa predstavlja ambiciozan pokušaj da se startup ekosistem u Bosni i Hercegovini pokrene prema višim nivoima profesionalizma i međunarodne povezanosti.

Finski Slush je nastao iz studentske inicijative 2008. godine i prerastao je u najveći startup događaj u Evropi koji privlači desetine hiljada posjetilaca, investitore iz cijelog svijeta i najuzbudljivije tehnološke kompanije. Slush'D želi replicirati taj uspjeh, ali suočava se s potpuno drugačijim tržišnim, ekonomskim i kulturološkim okvirom. Slush'D u BiH mora prepoznati jedinstvene izazove naše regije kako bi stvorio održiv model razvoja startup scene.

Pitanje uspjeha Slush'D u BiH nije jednostavno jer zavisi od brojnih faktora – od ekonomskog okruženja i pristupa kapitalu do edukacionih sistema i kulturoloških stavova prema riziku i poduzetništvu. U ovom članku ćemo sumirati ključne aspekte koji bi mogli doprinijeti ili omesti uspjeh ovog projekta u našoj zemlji, sa obzirom da copycat modela iz Finske nije baš jednostavno izvesti.

Argumenti za uspjeh Slush'D u BiH

Da ne budemo negativno prvo ćemo dati osvrt na pozitivne argumente koji idu u korist Slush'd BiH razvoju.

1. Rastući interes za startup kulturu

Bosna i Hercegovina posljednjih godina svjedoči rastućem interesu za poduzetništvo, posebno među mladom populacijom. Brojni akceleratori, inkubatori i coworking prostori su proširili se u većim gradovima kao što su Sarajevo, Banja Luka i Mostar. Ovaj trend ukazuje na postojanje temelja na kojem Slush'D može graditi svoju misiju.

2. Kvalitetni ljudski resursi

BiH ima dugoročnu tradiciju kvalitetnog obrazovanja u ovim područjima. Mladi inženjeri, programeri i dizajneri iz naše zemlje često su traženi na međunarodnom tržištu rada. Ova baza talentovanih stručnjaka predstavlja idealan temelj za razvoj inovativnih startupova koji bi mogli privući pažnju investitora na događajima poput Slush'D.

3. Niski operativni troškovi

U poređenju sa zapadnoevropskim zemljama, troškovi poslovanja u BiH su znatno niži. Ovo omogućava startupovima da s ograničenim budžetima duže opstanu i razvijaju svoje proizvode. Za investitore, ovo može biti atraktivna prilika da uđu u ranoj fazi uz manje finansijske rizike.

4. Geografska pozicija i pristup tržištima

BiH se nalazi na strateškom geografskom položaju između istoka i zapada, a u samom srcu Evrope, što omogućava pristup raznovrsnim tržištima. Dodatno, jezička bliskost sa državama regiona otvara potencijalno tržište od preko 20 miliona ljudi,.

5. Podrška dijaspore

Bosanskohercegovačka dijaspora, posebno ona u tehnološkim centrima poput Silicijske doline, pokazuje sve veće interesovanje za investiranje i mentoriranje startupova iz domovine. Slush'D bi mogao poslužiti kao most koji povezuje ove resurse sa lokalnim poduzetnicima.

Izazovi i prepreke za uspjeh

Međutim moramo se osvrnuti i na ono što je naša relanost u kojoj se nalazimo, a koja predstavlja izuzetne izazove za razvoj ovog ili sličnih startup ekosistema.

1. Nedostatak investicionog kapitala

Jedan od najvećih problema startup ekosistema u BiH je izuzetno ograničen pristup rizičnom kapitalu. Dok Finska ima razvijenu mrežu angel investitora, venture capital fondova i državnih programa podrške, BiH nema uspostavljene takve mehanizme finansiranja. Bez pristupa kapitalu, čak i najbolje ideje ne mogu prerasti u uspješne kompanije.

2. Kompleksna birokratija i zakonodavstvo

Administrativna složenost koja proizlazi iz specifičnog državnog uređenja BiH stvara dodatne barijere za poduzetnike. Registracija firme, dobijanje dozvola i poštivanje propisa često je dugotrajno i skupo. Ovo obeshrabruje mlade poduzetnike i čini BiH manje atraktivnom za strane investitore.

3. Nedovoljna podrška državnih institucija

Za razliku od Finske gdje postoji snažna državna politika podrške inovacijama i poduzetništvu, u BiH takva sustavna podrška uglavnom ne postoji. Nedostaju jasne strategije, podsticaji, poreske olakšice i programi koji bi omogućili razvoj startup ekosistema, ili da budemo jasniji i precizniji oni ne postoje. Pojedini primjeri davanja sredstava preko “jednodnevnih tendera” za razvoj startup-a u BiH ukazuje i na druge probleme koje ne bi smo htjeli ovdje elaborirati – ali mi u BiH vrlo dobro znamo kako se dijele budžetska sredstva.

4. Ograničen domaći tržišni potencijal

Malo tržište BiH sa ograničenom kupovnom moći predstavlja izazov za startupe koji žele skalirati. Dok finski startupovi imaju pristup bogatom nordijskom i širem europskom tržištu, bosanskohercegovački poduzetnici moraju odmah ciljati internacionalizaciju, što zahtijeva dodatne resurse i znanja, kojih na žalost ponekad nemamo dovoljno u BiH.

5. Odliv mozgova

Kontinuirana emigracija mladih, obrazovanih stručnjaka predstavlja ozbiljan problem. Mnogi talentovani pojedinci radije odlučuju razvijati karijere u inostranstvu gdje postoje bolje prilike, veće plate i stabilnije okruženje nego čekati da se stanje u BiH promijeni. Ovaj trend slabi lokalni kadar potreban za razvoj startup scene.

6. Nedostatak mentoršipa i iskustva

Finska ima bogatu tradiciju uspješnih poduzetnika i velikih tehnoloških kompanija (Nokia, Supercell, Rovio) koji služe kao mentori novim generacijama. U BiH nedostaje mreža i podrška iskusnih poduzetnika koji bi mogli voditi i savjetovati nove startupe kroz proces rasta.

7. Kulturološki stavovi prema riziku

Društveni stavovi u BiH često favoriziraju stabilnost i tradicionalne karijerene puteve nad poduzetničkim rizikom. Neuspjeh u biznisu nosi značajan društveni stigma, što može obeshrabriti eksperimentisanje i inovacije koji su suština startup kulture.

Finski model: šta možemo naučiti?

Uspjeh Slusha u Finskoj nije bio slučajan. Nekoliko ključnih faktora doprinijelo je tom rezultatu:

Prvo, postojala je jaka državna podrška inovacijama kroz nacionalne strategije i programe. Finska vlada prepoznala je važnost tehnološkog sektora i sistemski ga podržava.

Drugo, Finska je imala jake temelje u vidu uspješnih tehnoloških kompanija koje su stvorile ekosistem znanja, kapitala i mentorskih mreža. Nokia, iako je doživjela pad, ostavila je nasljeđe od hiljada iskusnih profesionalaca koji su pokrenuli nove venture.

Treće, finska kultura karakteriše balans između konzervativizma i spremnosti na inovacije. Postoji društvena prihvaćenost eksperimentisanja i neuspjeha kao dijela učenja.

Četvrto, finski obrazovni sistem stavlja naglasak na kritičko razmišljanje, kreativnost i praktične vještine, što stvara kadar spreman za izazove poduzetništva.

Zaključak

Pitanje da li Slush'D može uspjeti u BiH kao što je Slush uspio u Finskoj nema jednostavan odgovor. Objektivno gledajući, okolnosti su znatno različite i izazovi značajno veći. Finska je imala strukturalne, ekonomske i kulturološke prednosti koje BiH trenutno nema.

Međutim, to ne znači da Slush'D nužno mora biti neuspješan. Uspjeh možda neće doći u istom obliku ili istom vremenskom okviru kao u Finskoj, ali može se postići prilagođavanjem modela lokalnim realnostima. Ključ je u stvaranju održivog, dugoročnog programa koji postepeno gradi ekosistem, a ne u pokušaju da se preko noći replicira finski fenomen.

Slush'D ima potencijal da bude katalizator pozitivnih promjena u bosanskohercegovačkom startup ekosistemu. Može dovesti kvalitetne međunarodne goste, povezati lokalne poduzetnike sa globalnim tržištima i inspirirati nove generacije da preuzmu poduzetničke rizike. Ali da bi ostvario dugoročni uspjeh, mora se baviti sistemskim problemima – od pristupa kapitalu do promjene kulturoloških stavova.

Realnost je da će put biti dug i težak. Ali sa strateškim pristupom, angažmanom zajednice i strpljenjem, Slush'D može postati važan element u transformaciji BiH u zemlju koja proizvodi uspješne tehnološke kompanije i inovativne proizvode. Možda nikad nećemo imati kopiju finskog Slusha, ali možemo stvoriti nešto autentično i vrijedno – bosanskohercegovački startup događaj koji odražava našu stvarnost, koristi naše prednosti i suočava se sa našim izazovima.

Konačno, uspjeh se ne mjeri samo brojem posjetilaca ili prikupljenim investicijama. Pravi uspjeh bit će vidljiv kada mladi ljudi u BiH počnu gledati na poduzetništvo kao legitiman i poželjan karijereni put, kada se prvi uspješni startupi pojave i kada investitori počnu gledati na našu regiju kao na izvor prilika, a ne samo izazova i problema. Slush'D može biti jedan od gradivnih blokova na tom putu, ali samo ako se pristupi sa realističnim očekivanjima, jasnom strategijom i dugotrajnom posvećenošću.

Ovaj članak iznosi stavove kreirane na bazi analize uspjeha Slush'D Finska i usporedbe sa trenutnim uslovima i stanja u BiH. Članak je isključivo vlasništvo redakcije Jedra.ba i njegovo korištenje, kopiranje ili bilo kakvo javno objavljivanje bez navoda izvora ili pismene saglasnosti redakcije podliježe Zakonu o autorskim i srodnim pravima Bosne i Hercegovine.