Imposter sindrom: Šta je i kako ga prevazići?

Nisam to zaslužio. Ne pripadam ovdje. Drugi su bolji od mene. Kroz glavu ti prolaze ovakve i slične misli? Osjećaš da tvoje kolege i prijatelji imaju sve konce u rukama, dok ti nemaš? Čini ti se da je sve što si postigao do sada samo plod sreće, jer ipak nemaš dovoljno znanja i vještina? Odgovor većine nas je, nažalost, DA! Istraživanja pokazuju da ovakve misli zaokupljaju 9-82% ljudi (brojke variraju u zavisnosti od toga ko učestvuje u istraživanju) i ovaj problem se naziva imposter sindrom!

Imposter sindrom je psihološki fenomen koji u nama budi sumnju u naše sposobnosti i postignuća, uprkos dokazima o vlastitom uspjehu. Ukoliko patimo od ovog sindroma osjećaćemo se kao “prevaranti” i živjeti u stalnom strahu da ćemo biti “otkriveni” kao nedovoljno kompetentni. Ovaj sindrom može uticati na ljude svih profesija i društvenih slojeva, a posebno je izražen među uspješnim ljudima. U ovom članku, istražićemo šta je imposter sindrom, kako da prepoznamo njegove simptome i kako da ga prevaziđemo.

Imposter sindrom, prvi put opisan 1978. godine od strane psihologinja Pauline Clance i Suzanne Imes, karakteriše se osjećajem nesposobnosti i neadekvatnosti, bez obzira na stvarne postignute uspjehe. Osobe koje pate od ovog sindroma često vjeruju da su njihovi uspjesi rezultat sreće ili slučajnosti, a ne vlastite sposobnosti i rada. Ovo stanje može dovesti do osjećaja tjeskobe, stresa i niskog samopouzdanja. Clance i Imes takođe su prvobitno sugerisale kako postoji veća mogućnost da će žene doživjeti ovaj fenomen zbog društvenih stereotipa o polu i inteligenciji.

Studija sprovedena od strane KPMG-a pokazala je da je 75% žena rukovodilaca u različitim industrijama iskusilo “sindrom varalice” u svojoj karijeri, zbog kojeg neprestano sumnjaju jesu li dovoljno kvalificirane za posao. Unatoč obrazovanju, certifikatima i obuci, teško im je osjećati se ugodno s onim što jesu i uvidjeti svoju vrijednost. Stoga imaju tendenciju dugo raditi kako bi se dokazale, boje se postavljati pitanja ili tražiti pomoć te mogu izbjegavati govoriti ili tražiti izazovne poslove.
Dalja istraživanja pokazala su ipak da se sindrom varalice javlja i kod muškaraca i kod žena, u različitim zanimanjima, kulturama i kod osoba različitih nivoa postignuća.

Simptomi imposter sindroma mogu varirati, ali neki od najčešćih uključuju:

Uzroci imposter sindroma mogu biti različiti i često uključuju kombinaciju genetskih, psiholoških i faktora iz okoline. Neki od mogućih uzroka uključuju:

Prevazilaženje imposter sindroma može biti izazovno, ali postoje strategije koje mogu pomoći:

Imposter sindrom može imati značajan uticaj na mentalno zdravlje i kvalitetu života, ali je važno prepoznati da se može prevazići. Prepoznavanje simptoma, razumijevanje uzroka i primjena strategija suočavanja mogu pomoći u smanjenju osjećaja nesposobnosti i izgradnji samopouzdanja. Ako se borite sa imposter sindromom, sjetite se da niste sami i da je pomoć dostupna.

Pročitajte i naš članak na temu kako se izboriti sa stresom na poslu.